2019-05-15 11:24:50 Učenički sabor "Učenički sabor" – simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih školaU Hrvatskom saboru je 13. svibnja 2019. održana 7. simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola. Učenici Prirodoslovne i grafičke škole Rijeka, Jelena Devčić, Laura Butorac, Jan Rosović, Mariela Šiša i Lara Zatezalo uz mentorstvo nastavnice Željke Travaš, prof. savjetnice, zajedno s učenicima još 22 hrvatske srednje škole, sudjelovali su u ovome projektu, tematski vezanom uz problematiku Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Jelena Devčić, Laura Butorac, Jan Rosović, Mariela Šiša i Lara Zatezalo u ulozi zastupnika Simulirane sjednice su istraživali Zakon i praksu u Republici Hrvatskoj, ali i slične zakone u državama članicama EU-a te raspravljali o tome kako konkretno poboljšati postojeći Zakon i učiniti ga efikasnijim. Upoznali su se s procesom donošenja zakona, postupanjem u skladu s poslovnikom i dnevnim redom, pisanjem amandmana te glasovanjem, a sve radi osvješćivanja poveznice između nacionalnih politika i organizacije društva i države ne bi li razumjeli ovisnost demokracije, obrazovanja, otvorenog tržišta i razvoja. Simulirana sjednica Sabora za učenike srednjih škola je projekt koji se ostvaruje suradnjom Agencije za odgoj i obrazovanje i Službe za građane Hrvatskoga sabora. Projekt je sastavni dio kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja. Cilj ovoga projekta je doživljajno upoznati ulogu zakona i vladavinu prava u demokratskom društvu te doprinijeti razvoju demokratske političke kulture srednjoškolaca. Željka Travaš, prof. savjetnik U nastavku možete pročitati govor Jelene Devčić koja je govorila u ime Kluba zastupnika Kornati. Poštovani Predsjedniče Sabora, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ima jedan kritičan propust koji stvara ozbiljne posljedice i zaposlenicima u ugostiteljstvu i korisnicima ugostiteljskih usluga, te kroz duži vremenski period utječe na financijsko stanje države. Minimalni uvjeti za otvaranje ugostiteljskog objekta razmatraju svaki detalj postupka, čak definirajući prikladan način imenovanja samog objekta, ali ne i kvalifikacije zaposlenih osoba. Minimalni kriterij za rad u ugostiteljskom objektu trenutno nije određen Zakonom. Pretpostavlja se da će posao pripasti najkvalificiranijem kandidatu. No, zbog rigoroznosti Zakona u ostalim zahtjevima i pretjeranog birokratskog postupka, poslodavci se, zahvaljujući ovom propustu, odlučuju za najprofitabilniju opciju. Ta opcija se nažalost svodi na sezonske radnike, učenike ili studente, čime se javna percepcija ovakvih zanimanja mijenja. Pretpostavlja se da onda u ugostiteljstvu očito mogu raditi apsolutno svi. Potpuno suprotno tome, strukovno obrazovanje ima programe vezane upravo za ugostiteljstvo, hotelijerstvo ili turizam. Učenici tih škola pripremaju se za rad u ugostiteljskoj struci, no nemaju garanciju da će naći posao. Budući da nema zakonskih ograničenja, u opisu posla konobara češće se pojavljuju kriterij poznavanja jezika ili posjedovanja karakteristika poput ljubaznosti i pristupačnosti nego ikakve stručnosti. Zbog svega navedenoga interes za ovakav posao neizbježno opada. Sustavno omalovažavanje poslova u ugostiteljstvu dovodi do napuštanja struke. Zbog traženja radnog mjesta na kojem će biti adekvatno plaćeni, sve više ljudi odlazi iz Hrvatske. Dobra ugostiteljska usluga je rijetkost, što naravno smanjuje reputaciju Hrvatske u očima građana i turista, koji i jesu izvor velikih prihoda države. Kao u većini država članica Europske Unije, naše ugostiteljske škole trebaju osigurati mladim ljudima što više prilika i poslova jer u protivnom dobivaju osjećaj gubljenja vremena u nepravednom sustavu, a time gubimo i buduću generaciju visoko sposobnih radnika. Zbog svega navedenog predlažem amandman na minimalne uvjete stručne osposobljenosti djelatnika u ugostiteljskom objektu kojim bi regulirali tko smije raditi u takvim objektima i stvorili bolje uvjete već zaposlenima. Ovo je govor Lare Zatezalo koja je raspravljala iz klupa zastupnika: Poštovani Predsjedniče Sabora, zaposlenici ugostiteljskih objekata temelj su turizma u Hrvatskoj, no njih je sve manje. Samo rijetki žele biti konobar, sobarica ili kuhar u Hrvatskoj jer su plaće preniske, a radno vrijeme predugo. Ugostiteljski posao je težak fizički posao koji je nerijetko zanemaren od strane javnosti i poslodavca. Naravno, nemoguće je u potpunosti rješiti problem neetičkog odnosa prema zaposlenicima, ali trebala bi postojati zakonska odredba kojom se takvo postupanje zabranjuje i sankcionira. Hrvatska kao država ovisi o turizmu, a turizam ovisi o ugostiteljima, stoga je nužna promjena Zakona i uvođenje zaštite zaposlenih u ovom sektoru. Novi zakon osigurao bi ugostiteljima veća prava i plaće i potaknuo mlade na zapošljavanje i ostanak u vlastitoj zemlji. Hvala na pažnji! Pogledajte na https://www.youtube.com/watch?v=DOkZWxc1vDk&t=12s |
Prirodoslovna i grafička škola Rijeka |