Prirodoslovna i grafička škola Rijeka

"Učenički sabor" – simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola

U Hrvatskom saboru je 04. lipnja 2018. održana šesta Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola. Učenici Prirodoslovne i grafičke škole iz Rijeke, uz mentorstvo nastavnice Željke Travaš, prof. savjetnice, zajedno s učenicima još 22 hrvatske srednje škole, sudjelovali su u ovome projektu, tematski vezanom uz vrlo aktualnu i važnu problematiku Zakona o medijima.

Jelena Devčić, Laura Butorac, Dominik Dražić, Lucija Jović, Jakov Depikolozvane, Dora Smaila i Leona Leko u ulozi zastupnika Simulirane sjednice su istraživali Zakon i praksu u Republici Hrvatskoj, ali i slične zakone u državama članicama EU-a te raspravljali o tome kako konkretno poboljšati postojeći Zakon o medijima  i učiniti ga efikasnijim. Upoznali su se s procesom donošenja zakona, postupanjem u skladu s poslovnikom i dnevnim redom, pisanjem amandmana te glasovanjem, a sve radi osvješćivanja poveznice između nacionalnih politika i organizacije društva i države ne bi li razumjeli ovisnost demokracije, obrazovanja, otvorenog tržišta i razvoja. 

Simulirana sjednica Sabora za učenike srednjih škola je projekt koji se ostvaruje suradnjom Agencije za odgoj i obrazovanje i Službe za građane Hrvatskoga sabora. Projekt je sastavni dio kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja. Cilj ovoga projekta je doživljajno upoznati ulogu zakona i vladavinu prava u demokratskom društvu te doprinijeti razvoju demokratske političke kulture srednjoškolaca.  

Svi relevantni mediji su popratili ovaj događaj pa tako i Novi list.

U nastavku možete pročitati govore naših učenika. 

Govor Jelene Devčić koja je govorila u ime Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. 

Poštovani Predsjedniče Sabora,
cijenjeni uzvanici i kolege,
kao društvo ovisni smo o medijima. Ovisni smo o informacijama koje od njih dobivamo i načinu na koji su one izložene. U današnjem, modernom svijetu, gdje je pristup medijima lakši nego ikada, objektivne informacije postale su rijetkost.
Sam medijski pluralizam obično obuhvaća dva ključna dijela. Prvi je prezentacija različitih perspektiva ili manjina u tzv. mainstream medijima. To je jedno od nama Zakonom obećanih prava. Unatoč tome, postoji nekoliko ključnih dokaza koji nam govore kako se on uopće ne provodi ili je prisutan u minimalnim količinama.

Osim toga, pluralizam obuhvaća nužnost velikog broja izdavača, televizijskih kuća i vlasnika medija, a kao takav uopće nije reguliran Zakonom. Šokantno je što na području Hrvatske postoje samo tri glavne izdavačke kuće koje, zapravo, kontroliraju čitav protok informacija:  Styria Media Group AG, Hanza Media i privatni vlasnik Albert Faggian koji posjeduju sve najprodavanije novine na području naše države. Tako mali broj ljudi, vlasnici medija, nama postaju glavni izvor informacija. Iako u Zakonu o medijima stoji promicanje neprofitnih medija i onih koji pripadaju manjinama, pojavljuje se ozbiljan i koban problem -stvaranje monopola na novinarstvo.

Nedostatak pluralizma možemo, osim iz osobnoga iskustva, dokazati i znanstveno. Programi poput Media Pluralism Monitora dokazuju kako je stanje u državi kritično. Dokazano je kako je pluralizam najmanje prisutan u temama vezanim za politiku. Nedavni primjer ovoga je medijski pristup temi Istanbulske konvencije. Zabrinjavajuće je teško pronaći članak koji nije prožet političkom agendom, a još teže onaj koji iznosi obje perspektive. Prednost se daje stjecanju veće gledanosti, a ne kvaliteti same vijesti. Bitnije je stvoriti publicitet, nego osvijestiti stanovništvo.

Dodatan problem javlja se kada mediji ignoriraju odredbe Zakona. Transparentnost vlasništva koja je direktno povezana s pluralizmom, potpuno je zanemarena. Nismo mogli pronaći neki primjer sankcija nad izdavačkim kućama unatoč mnogim, očitim prekršajima. Kako možemo očekivati ikakvo poboljšanje ako ignoriramo već postojeće zakone?
Postavlja se pitanje: što mi možemo učiniti? Upravo Zakonom možemo regulirati sva pitanja pluralizma te učiniti prvi korak prema kvalitetnijem novinarstvu. 
Hvala vam na pažnji!
Trajanje izlaganja:  2' 32''
Ime i prezime učenika/govornika:  Jelena Devčić
Razred: 3.PG

Ovo je govor Laure Butorac koja je raspravljala iz klupa zastupnika:

Poštovani Predsjedniče Sabora, cijenjeni uzvanici i kolege,   
Zakon o medijima regulira slobodu medija, dostupnost javnih informacija, zaštitu privatnosti, itd. Međutim, neke od tih odredbi vrlo su površne. Zakon se većim dijelom odnosi na tiskane medije i potpuno zanemaruje razlike u odnosu na internet. Budući da je u 21. stoljeću web postao glavna platforma za protok informacija, potrebno je dopuniti Zakon da bi se osigurala najbolja iskoristivost i sigurnost elektroničkih internetskih medija.
U svakodnevnom životu možemo primijetiti problem nesuzdržanosti internetskih medija. Na većini društvenih mreža često možemo zamijetiti naslove s raznih portala i uvidjeti koliko krše privatnost osoba o kojima pišu. Krše pravila propisana Zakonom, a nisu sankcionirani jednako kao tiskovine. Budući da je Internet platforma kojom se informacije vrlo brzo šire, one ostaju zapečaćene na stranicama i vrlo se teško mogu povući. Prema tome mogu štetiti pojedincima u većoj mjeri i kroz duži vremenski period. 
Njemačka je ove godine prihvatila novi zakon sa strožim sankcijama koje se ponajprije odnose na internet. Propisana je odredba o eliminiranju nezakonitih sadržaja koji na bilo koji način štete pojedincima i javnosti u roku od 24 sata. U suprotnome, nakladnik mora platiti kaznu prema sudskome rješenju, a koja, uglavnom, iznosi nekoliko milijuna eura. 
Naš Zakon o medijima treba prilagoditi modernome načinu protoka informacija internetom, a to zahtijeva učinkovitije rješavanje problema zaštite osobnosti i prava pojedinaca.
Hvala na pažnji!
Trajanje izlaganja:    1' 30''                          
Ime i prezime učenika/govornika:  Laura Butorac
Razred: 3.PG