Prirodoslovna i grafička škola koristi e-Dnevnik. U nastavku su poveznice na odgovarajuće web-stranice.
« Siječanj 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Trajanje obrazovanja 3 godine
Opis poslova
Fotografi snimaju ljude, povijesno važne događaje, različite geografske predjele. Fotografi se služe fotoaparatima, filmovima, uređajima za osvjetljivanje i filtrima. Moraju dobro poznavati načela njihova funkcioniranja, kako bi pravilnim rukovanjem postigli željene učinke. Poznavanje kompozicije slike, načina i dužine izlaganja filma svjetlu te brojnih metoda osvjetljavanja omogućuje im da naglase najdojmljiviji dio fotografije i da u gledatelju izazovu različite osjećaje.
Nakon snimanja fotografi razvijaju filmove i izrađuju fotografije. Tada mogu dodatno oblikovati fotografiju: odrediti njezinu veličinu, promijeniti kompoziciju, izraziti kontrast. Fotografije se danas izrađuju na dva načina: standardnim postupkom razvijanja fotografija i modernim kompjutorskim programima.
Digitalna fotografija (nastala bilo kao obična fotografija koja je potom skenerom prebačena u binarni format, bilo kao odmah binarno zapisana fotografija) u memoriji se računala obrađuje: fotograf može mijenjati boje, dimenzije, kontraste, dodavati zakrivljenja, retuširati je. Gotova fotografija ispisuje se kvalitetnim pisačima.
Posao fotografa je izuzetno raznovrstan, ovisno o radnom mjestu gdje se zaposlio.
Fotoreporteri fotografiraju za novine i časopise. Moraju vješto pronalaziti i snimati zanimljive situacije.
Komercijalni fotografi najčešće fotografiraju ilustrativne fotografije za reklame, knjige, časopise, plakate
Fotografi katkada rade i kao predavači, umjetnički kritičari i kustosi u muzejima. . Umjetnička je fotografija zasebna grana umjetnosti i njome se bavi tek malen broj fotografa.
Radni uvjeti
Radni uvjeti u kojima fotografi rade uvelike ovise o poslovima koje obavljaju i o mjestima na kojima su zaposleni. Kada razvijaju filmove, rade u zatvorenom, u dodiru s kemikalijama. Kada fotografiraju, mogu biti u zatvorenim prostorijama, ali i na otvorenom, ovisno o onomu što slikaju. Posao uglavnom obavljaju stojeći, bez velikog fizičkog naprezanja. Oni koji rade kao portretisti u fotografskim studijima imaju propisano radno vrijeme, najčešće u smjenama. Uglavnom rade u zatvorenim prostorima, iako katkada odlaze i na specijalna snimanja, kao što su velika slavlja i zabave. Oni koji rade u novinama, kao fotoreporteri, često putuju i imaju radno vrijeme određeno konkretnim radnim zadacima. Moraju biti nazočni na događajima koje glavni urednik smatra važnim, pa nerijetko imaju malo vremena za sebe. Radno vrijeme komercijalnih fotografa nije vezano za vanjske događaje, nego ga oni određuju sami.
Poželjne osobine
Za fotografe je važno da su kreativni i da imaju razvijen smisao za lijepo. Poželjno je da budu strpljivi i da vole poslove u kojima se traži preciznost, da su okretni i da mogu brzo reagirati kada treba snimiti neku scenu te da fotografiju mogu brzo razviti.
Moraju biti normalna vida, ali je važno da dobro prepoznaju nijanse i svjetline boja. Oni koji portretiraju ljude trebaju voljeti rad s ljudima, a poželjno je i da su komunikativni i ljubazni. Fotoreporteri moraju biti okretni i spretni, jer često moraju brzo reagirati. Zato je važno i da su zdravi i u dobroj tjelesnoj formi. Poželjno je da su samosvjesni i uporni, kako bi mogli snimiti sve što se od njih očekuje.
Što poslije škole?
Fotografi se mogu zaposliti na mnogim radnim mjestima: to mogu biti fotografski studiji, novine, izdavačke kuće, televizijski centri, reklamne agencije. Fotografi mogu biti i samostalna profesija.
Daljnje školovanje
Od visokih učilišta za bavljenje fotografijom pogodan je grafički smjer Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, koji uz ostale tehnike grafičkog dizajna dio programa posvećuje fotografiji, te Studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, na kojem se fotografija predaje kao zaseban kolegij. Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu nudi program za osposobljavanje snimatelja. Kako su sličnosti fotografa i snimatelja velike, ovaj studij za fotografe nudi zanimljiv program.
Dobro je znati...
Fotografija nam otkriva događaj koji je trajao tek nekoliko djelića sekunde, kao što je pobjeda u trčanju na sto metara, ili onaj koji traje i po nekoliko tjedana, kao što je razvoj cvijeta. U znanosti fotografija pomaže upoznavanju različitih procesa koji su tema znanstvenih ispitivanja, a često se koristi i u reklami, novinarstvu, policijskim dokumentacijama.
Fotografu je blisko zanimanje snimatelja, fotoreporteri su djelomično slični novinarima, komercijalni fotografi slični su grafičkim dizajnerima i likovnim umjetnicima.
NASTAVNI PREDMET |
BROJ SATI |
||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|
tjedno |
tjedno |
tjedno |
|
1. Hrvatski jezik |
3 |
3 |
3 |
2. Strani jezik |
2 |
2 |
2 |
3. Povijest |
2 |
- |
- |
4. Politika i gospodarstvo |
- |
2 |
- |
5. Etika / vjeronauk* |
1 |
1 |
1 |
6. Tjelesna i zdravstvena kultura |
2 |
2 |
2 |
7. Matematika |
2 |
2 |
2 |
8. Fizika |
2 |
2 |
- |
9. Kemija |
- |
2 |
- |
10. Informatika |
2 |
- |
- |
11. Grafička tehnologija |
2 |
2 |
2 |
12.Praktična nastava s tehnologijom zanimanja |
14 - |
14 - |
20 - |
13. Zaštita na radu |
10 |
- |
- |
U K U P N O |
32 |
32 |
32 |
Stručna praksa (godišnji fond) |
84 |
84 |
42 |